Printer Friendly Version Obeležavanje 05. avgusta – Dana sećanja na prognane i stradale Srbe @ 8 August 2017 01:55 PM

U Srpskoj sabornoj crkvi u Temišvaru, koja se nalazi na centralnom gradskom trgu (Trg ujedinjenja), 05.08. u 11.00 časova, održan je pomen svim stradalim Srbima. Pomen je služio Njegovo Preosveštenstvo Episkop budimski i administrator Eparhije temišvarske, Gospodin Lukijan sa svojim sveštenstvom. Tim povodom, i u isto vreme, sa svih hramova Eparhije temišvarske oglasila su se zvona. Na kraju pomena Gospodin Lukijan se obratio prisutnima govoreći o tragediji koja je zadesila Srbe u Hrvatskoj, koja je pre svega srpska, pravoslavna ali i celog hrišćanstva, budući da je u njoj stradao Srpski, pravoslavni, hrišćanski narod od ruke drugog naroda, takođe hrišćanskog.
Obeležavanje Dana sećanja nastavljeno je u Svečanoj sali Vladičanskog dvora (neposredno uz Srpsku sabornu crkvu), odavanjem pošte svim stradalim Srbima minutom ćutanja. U svom govoru generalni konzul je podsetio na razmere stradanja Srpskog naroda u akciji „Oluja“ o kojima se najčešće i govori (preko 220.000 prognanih, više od 2.300 ubijenih i nestalih), ali je napomenuo da je ukupan broj prognanih Srba sa teritorije današnje Hrvatske gotovo duplo veći (400.000) i da je njihov tihi egzodus počeo već u aprilu 1990. godine, odmah po dolasku HDZ i Franje Tuđmana na vlast. Takođe se osvrnuo i na činjenicu da je Srpski narod u Hrvatskoj, od preko 1.500.000 ili 25% stanovništva pre Drugog svetskog rata, danas sveden na ostarelo stanovništvo koje broji oko 180.000 ili jedva 4%. Govoreći o nezavidnom položaju Srba koji danas žive u Hrvatskoj, GK je skrenuo pažnju na stalno povećanje broja etnički motivisanih incidenata i govora mržnje uperenih protiv Srba, naročito nakon ulaska Hrvatske u EU. Zbog izostanka odgovarajuće reakcije međunarodnih institucija i javnosti, ovakvi incidenti ostaju nekažnjeni, što preti da ih, na duži rok, normalizuje i čak učini društveno prihvatljivim ponašanjem.
U nastavku je prikazana skraćena verzija (15 min.) dokumentarnog filma „Oluja je pogrom“, prevedena i titlovana na rumunski jezik, koji je narednog dana SSR delio putem društvenih mreža. Novinar i član Rukovodećeg saveta Rumunske nacionalne televizije, dr Rajko Kornja, koji je ujedno i direktor medija SSR, govorio je o medijskim manipulacijama koje su dovele do stvaranja javnog mnjenja, prema kome je akcija „Oluja“, najveće etničko čišćenje posle Drugog svetskog rata, u zapadnom svetu prihvaćena kao opravdana oslobodilačka akcija hrvatskih snaga.
Profesor u penziji na Zapadnom univerzitetu u Temišvaru i vrhunski ekonomski analitičar, dr Nikolae George Caran, osvedočeni prijatelj Srba u Rumuniji i srpskog naroda u opšte, u svom govoru je uporedio stradanje jevrejskog i srpskog naroda i rekao da se ne sme dozvoliti da se na istinu o tome čeka decenijama. Protojerej-stavrofor Marinko Markov, arhijerejski zamenik Eparhije temišvarske, najveći deo svog govora posvetio je stradanju srpskih crkava i manastira na teritoriji Hrvatske, potkrepljujući ga konkretnim podacima i brojkama kojima raspolaže SPC. Zahvalio se i Rumunskoj pravoslavnoj crkvi koja je i u najtežim trenucima bila uz SPC. Predsednik SSR Ognjan Krstić je prisutnima preneo lične impresije sa centralne manifestacije obeležavanja Dana sećanja u Novom Sadu, na kojoj je prisustvovao nakon sastanka sa PR A. Vučićem. Istakao je razumevanje i saosećanje rumunskog naroda prema stradanju i patnjama Srba u ratovima 90-ih i konkretnu pomoć i podršku za mnoge aktivnosti koje je SSR sprovodio sa ciljem pomoći matici Srbiji.
Obeležavanju dana sećanja su najvećim delom prisustvovali pripadnici srpske nacionalne zajednice iz Temišvara i Arada, ugledni privrednici, prosvetni i naučni radnici, a od predstavnika rumunskih institucija i organizacija bili su: predstavnik Županije Timiš, v.d. načelnika Inspektorata granične policije Timiš, predstavnik Rumunske pravoslavne crkve, bivši rektor Univerziteta u Temišvaru, direktorka kompanije „Zopas“ i drugi. Svoj doprinos dali su i prisutni predstavnici lokalnih medija.