| |     ћирилица | english  
Naslovna
Bezbednosni izazovi na Balkanu 2018

Prvi potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar spoljnih poslova Ivica Dačić je danas, kao specijalni gost, zajedno sa Ministrom inostranih poslova Rumunije Teodorom Meleškanuom, otvorio međunarodnu konferenciju „Bezbednosni izazovi na Balkanu“ koju po drugi put organizuju Novi strategijski centar iz Bukurešta i Zapadni univerzitet iz Temišvara.
Ministar Dačić je u svom obraćanju podvukao interes i opredeljenost Srbije za evropski put, jer takvu odluku Srbija vidi kao dobru za njenu budućnost, a ne kao rezultat nečega što joj se nameće. S naše strane čini se mnogo, ali na dinamiku u približavanju utiču i izazovi sa kojima se danas suočava sama EU poput pitanja Bregzita, migranata i terorizma. U tom kontekstu u potpunosti je odbacio mogućnost da Srbija prihvati da se njeno pristupanje EU uslovljava priznanjem nezavisnosti tzv. Kosova i ukazao na problem dvostrukih međunarodnih standarda EU po pitanju nezavisnosti Katalonije i tzv. Kosova. Priliku je iskoristio da ponovi zahvalnost Rumuniji što nije priznala samoproklamovanu nezavisnost Kosova. U kontekstu uslovljavanja Srbije članstvom u NATO, ministar Dačić je naveo da vojna neutralnost Srbije proizilazi iz odgovarajućih odluka Narodne Skupštine i podsetio na ljudska stradanja i materijalnu štetu koju je Srbija pretrpela tokom NATO bombardovanja, kao negativnu percepciju koji srpski narod ima prema NATO.
Podvukao je da se Srbija zalaže za rešavanje svih otvorenih pitanja ali očekuje uvažavanje i veće razumevanje za svoje interesa od strane MZ. Izneo je očekivanje da će Rumunija tokom šestomesečnog predsedavanja imati više razumevanja za srpske stavove, te da je vrlo važno što se, u poslednje vreme, u MZ otvorila mogućnost za postizanje kompromisa koje bi dogovorili Beograd i Priština. Iznevši podatke o broju Srba koji su pre 1999. godine živeli na KiM i broju koji danas tamo opstaje i preživljava, ocenio je da se radi o etničkom čišćenju na koje Srbija ne pristaje.
Na kraju izlaganja ministar Dačić je podvukao da će Srbija i ubuduće nastaviti da na kredibilan, pouzdan i otvoren način doprinosi regionalnoj, evropskoj i svetskoj bezbednosti, i pozvao međunarodnu zajednicu da sa više razumevanja i uvažavanja vodi bezbednosnu spoljnu politiku.
Ministar inostranih poslova Rumunije Teodor Meleškanu je, s obzirom na geografsku blizinu, nepostojanje konflikta iz prošlosti i opredeljenost za prenošenje svojih iskustava i pružanje pomoći u procesu pristupanju EU, potvrdio posebnu zainteresovanost Rumunije za pozitivan razvoj zemalja Zapadnog Balkana. Podvukao je da ohrabruje napredak u odnosima između zemalja Zapadnog Balkana, pa je tako pozitivno ocenio pregovore predsednika Srbije A. Vučića sa privremenim institucijama samouprave u Prištini u rešavanju statusa KiM koji se odvijaju uz posredovanje EU, pristupanje Crne Gore NATO i sl., ali i ukazao na delikatne probleme sa kojim se suočava region poput problema migracija, radikalizacije, populizma, terorizma, međunarodne intervencije i dr. Zainteresovanost EU i NATO za rešavanje ovih pitanja je svakako uslovljena i rešavanjem sopstvenih problema (kako što su npr. finansijske i ekonomske krize, Bregzit, pitanja ruskog i kineskog uticaja na Balkanu i sl.). U tom smislu, u svetlu skorog preuzimanja Rumunije predsedavajućeg Saveta EU, rekao je da je približavanje zemalja ZB EU njen interes i cilj, jer se svi njeni konflikti i bezbednosni problemi prelivaju i na zemlje EU. Ključ toga T. Meleškanu vidi u pregovorima, diplomatiji i politici otvorenih vrata, gde Rumunija vidi sebe kao iskrenog sagovornika i stranu koja nudi aktivnu pomoć i podršku u pronalaženju pravog izbora za budućnost. Rekao je da ne vidi EU kao utvrđenje sa zidinama u koje se ne može ući i da će prioritet Rumunije tokom predsedavanja biti početak pregovora Makedonije i Albanije o pristupanju, dalje postavljanje prema BiH, itd.


Verzija za štampu
Dijaspora
O DIJASPORI I SRBIMA U REGIONU
Brzi odgovori dijаspori i Srbimа iz regionа
O dijaspori
Klubovi
Mediji
Dopunska nastava
SPC
Projekti za dijasporu
Vojni memorijali